Nadbiskup Lenga: Bergoglijeva sekta preuzima Crkvu – katolici se moraju oduprijeti! (1)

Donosimo prijevod vrlo bitnog intervjua s poljskim nadbiskupom Janom Pawełom Lengom koji je izdao knjigu o potrebi katoličke proturevolucije pred najezdom Bergoglijeve sekte.

NOVINAR: Hvaljen Isus i Marija!

NADBISKUP: U vijeke vjekova!

NOVINAR: U Vašoj najnovijoj knjizi „Bergoglijeva sekta. Potreba katoličke proturevolucije“ Ekselencijo upozoravate na to da se formira druga „crkva“ i da se istinski katolici uklanjaju iz Crkve. Ekselencijo, možete li nam reći više o tome?

NADBISKUP: Katoličku crkvu nije ustanovio neki veliki narodni ili svjetski junak, neki general ili čelnik zemlje. Utemeljitelj Katoličke crkve je Isus Krist, pravi Bog i pravi čovjek. Možemo usporediti razliku udaljenošću između zemlje i neba. Moramo shvatiti da je Bog ustanovio Crkvu i da On ima pravo zapovijedati onima koji pripadaju Crkvi, specificirati kako treba živjeti, djelovati, raditi i ispunjavati dužnosti. Pošto je Svet, poduzeo je misiju spasenja čovjeka, koji je pao u grijeh zbog svojih roditelja Adama i Eve. On ima pravo davati Zapovijedi, jer se Sam podredio Svojim Zapovijedima i sve nas je spasio. On nije bio grješan, pa se zato podredio Zapovijedima, nego jer je naše grijehe uzeo na Sebe. Otkupio nas je uz visoku cijenu. Prema tome, ima pravo zahtijevati od onih koje je pozvao da naučavaju Njegovo Evanđelje kad je to popularno i kada nije popularno, uvijek i svuda.

„Idite u sav svijet i propovijedajte evanđelje svima stvorenjima!“ „Učeći ih da drže sve, što sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta.“ Ako je nauk kojeg propovijeda Crkva, nauk kojeg su Apostoli propovijedali, onda je to Katolička crkva.

Danas imamo veliku konfuziju. Mnogi ljudi ne znaju gdje se nalazi najbliža Katolička crkva. Ne mogu je prepoznati. Kako bi je prepoznali moraju se vratiti na ono što su Apostoli propovjedili. Čitajte Djela apostolska, Evanđelje, Poslanice. Ako to čitamo, znat ćemo što su Apostoli naučavali. I onda to možemo usporediti s onim što naš župnik naučava, što drugi svećenici naučavaju, što naš biskup naučava, što Bergoglio i njegova sekta naučavaju i nameću vjernicima.

Bergoglio sjedi na Stolici Kristovog Vikara. Može on lako sjediti na Stolici, no tu su ozbiljne dužnosti službe Kristova Vikara koje se moraju izvršavati na zemlji.

Što je bila Božja Volja za Isusa Krista? Da bude poslušan do smrti na križu. I Krist je pošao na taj križ da spasi mene, da spasi tebe, i da spasi cijeli svijet. Bergoglio čini sve kako bi to uništio. Bergoglio i njegova sekta daju Vatikanu i biskupima naredbe koje nisu onakve kakve bi trebale biti. Naredbe sekti i protestantizma formirane u skladu s njegovim osobnim planom, nisu u skladu s Kristom nego su u skladu s masonerijom. A to nije isto.

Dakle, nadbiskup Vigano korektno naziva te razlike unutar Crkve kada govori o „drukčijoj crkvi“. Dakle, današnju crkvu, osobito nakon Drugog vatikanskog sabora i također sve koji su ispunjavali plan Drugog vatikanskog sabora, nadbiskup Vigano naziva vrlo precizno „duboka crkva“. To je taj loši kvasac koji je nastao kada je pljeva ušla u Božji kvasac i upropastila sve. Kao kad je domaćin posijao dobro sjeme na njegovoj njivi, a kad je izraslo primijetio je i kukolj. Tada dođoše sluge domaćinove i rekoše mu: “Gospodaru, nijesi li ti dobro sjeme posijao na njivu svoju? Odakle joj dakle kukolj? Moramo li otići i skupiti ga? A domaćin kaže „Ne“, kao što Krist kaže „Ne! Inače biste morali skupljajući kukolj počupati zajedno s njim i pšenicu.“ Krist nas ne poziva u neku novu revoluciju, poput revolucije koju su pokrenuli nakon Drugog vatikanskog sabora. Krist nas pozivao na proturevoluciju, na pravednu bitku, borbu vjerom, ispunjenjem Božjih Zapovijedi, ispunjenjem svega što nas Bogu uči kroz Katekizme, dobre Katekizme iz perioda prije Drugog vatikanskog sabora, kako bismo se vratili izvornom Nauku i kako ne bismo bili izgubljeni. Nećemo trebati tražiti nekog da nam interpretira Nauk.

Danas postoje mnogi „katolički naučitelji“, kvazi-katolički naučitelji koji kažu tu je Bog i tamo je Bog… trebate činiti ovo ili ono. Oni tvrde da im Bog govori. Vrag im govori, no oni kažu da je Bog. No, ljudi to slušaju, oni ih slušaju. Neću im spominjati imena jer nisu vrijedni promidžbe. Tako da su ljudi u konfuziji.

Dakle, oni su postali većina u današnjoj Crkvi. Pokvarena većina. A istinska Crkva koja je ostala na Kristovim temeljima jedva je vidljiva. Zato su ljudi u takvoj konfuziji, osobito oni kojima nije jasno što su im učinili. Samo primjećuju da ne shvaćaju gdje su. Ista zgrada, iste slike na zidovima, no nauk je potpuno različit. Sve je potpuno različito.

Poljaci kažu da su sada njihove obitelji drukčije. Petero u jednoj kući, a svaki se bori za sebe, i ne razumiju zašto. Kao što kaže Sveto Pismo: „Od sada će pet u jednoj kući biti razdijeljeni: tri na dva i dva na tri.“

No, u Ime Isusovo, nisam iznenađen da „duboka crkva“ koja nije istinska Crkva, već Bergoglijeva sekta i svo njeno protucrkveno učenje koje se predstavlja svijetu – danas predstavlja taj kukolj na njivi Božje pšenice. I ona kvari istinsku Katoličku crkvu.

Ljudi vide kako kukolj divno raste među pšenicom, a pšenica postaje sve manje vidljiva. Kada dođe žetva, samo će pšenica nahraniti čovjeka, a kukolj će biti beskoristan. Lažna crkva koja vodi ljude u pogrješku, ne u spasenje nego u propast, mora biti odbačena, baš kao kukolj. Svaki od nas mora iskorijeniti ovo iz svoje duše vraćajući se Tradiciji, živeći Evanđelje, Duh Kristov, djela prvih Apostola, Svetaca koji su živjeli prije nas i svih Kristovih sljedbenika.

U suprotnom, bit ćemo krivi za ono u što nas „duboka crkva“ vodi. „Duboku crkvu“ predstavljaju Bergoglio i njegova sekta, koji okupljeni zajedno, prihvaćaju ovaj revolucionarni plan i žive u njemu. Nisam iznenađen da ih uznemiruje proturevolucija. I ja ih uznemirujem. Oni će me progoniti i nastojat će me uništiti.

(NASTAVIT ĆE SE…)