Vjeruju li papa Franjo i nadbiskup Paglia da pakao ne postoji?

U naše izvješće od 9. listopadu o nedavnim komentarima papinskog povjerenika O. Antonia Spadara vezano za moralni zakon, dodali smo novosti nakon objavljivanja novog razgovora između pape Franje i Eugenija Scalfarija. Scalfari, koji je postao omiljeni novinar pape Franje, ateistički je osnivač talijanskih novina La Repubblica, poznat po njegovoj nekonvencionalnoj metodi rekonstrukcije intervjua iz sjećanja, umjesto da koristi izravne citate. (Premda su Scalfarijevo prepričavanje Papinih kontroverznijih riječi često odbacivali članovi katoličkog tiska kao nepouzdano, Papino inzistiranje da  nastavi tražiti od Scalfarija iskrene intervjue i diskusije, bi trebalo opovrgnuti bilo kakve tvrdnje da je on bio krivo citiran.)

U najnovijem slučaju, tijekom pregleda nove knjige nadbiskupa Vincenza Paglie, Scalfari citira Papu kako kaže da među biskupima Katoličke crkve postoji mnogo relativizma. Scalfari zatim citira Franju govoreći:

Mi vjernici i naravno prije svega mi svećenici i biskupi vjerujemo u Apsolutnoga, ali svaki na svoj način, jer svatko ima svoju glavu i misli. Dakle, naša apsolutna istina, koju dijele svi, razlikuje se od osobe do osobe. Ne izbjegavamo rasprave u slučaju kad se naše različite misli suočavaju jedna s drugom. Tako postoji i neka vrsta relativizma među nama. [naglasak dodan]

Scalfari zatim dodaje vlastite misli o jasnoj ideji pape i nadbiskupa Paglije da je pakao prazan:

Papa Franjo, kojem su prethodili u ovom pogledu Ivan XXIII. i Pavao VI., no, s revolucionarnijom snagom u odnosu na crkvenu teologiju, ukinuo je mjesta gdje, nakon smrti, duše moraju ići: Pakao, Čistilište, Raj. Dvije tisuće godina teologije temelji se na ovoj vrsti života poslije smrti, koje čak potvrđuju i Evanđelja. Međutim, s nekom pažnjom usmjerenom na temu milosti – to je dijelom zbog poslanica svetoga Pavla (Korinćanima i Rimljanima), a dijelom čak i više Augustina iz Hippa. Sve duše su obdarene milošću i zato su savršeno nevine rođene i ostaju takve, ako ne zauzimaju put zla. Ako su svjesne toga i ne pokaju se ni u trenutku smrti, osuđene su. Ponavljam, papa Franjo je uklonio mjesta vječnog prebivanja u životu duša. Teza koju je držao je da duše kojim dominira zlo i ne pokaju se prestaju postojati dok će oni koji su otkupljeni od zla biti uzneseni u blaženstvo, razmatrajući Boga. To je teza Franje i Paglije. [naglasak dodan]

Kao što je vatikanski stručnjak Sandro Magister prije izvijestio, Scalfari je prethodno citirao papu Franju kako kaže: “Za tisućljeće ili slično, naš će se ljudski rod ugasiti, a duše će se spojiti s Bogom”.

Godine 2015. Scalfari je ponovo citirao papu Franju: “Što se događa s tom izgubljenom dušom? Hoće li biti kažnjena? I kako? Franjin odgovor je izričit i jasan: nema kazne, već uništenje te duše. “

Ove prilično heretične izjave koje se pripisuju samom papi Franji – a koje još uvijek nije javno porekao – sada se također pripisuju novom poglavaru Papinske akademije za život i Velikom kancelaru reorganiziranog Instituta Ivana Pavla II. o braku i obiteljskim znanostima. Njegovu novu knjigu stoga treba pažljivo proučiti i analizirati.

( Paglia i Sorondo)

U tom kontekstu – pod pretpostavkom da više nema vječne kazne za grijeh – ovo novo bergoglijansko doba sada ima puno više smisla. Ako se ne treba bojati pakla, koja nas prepreka zadržava od kretanja u smjeru moralnog relativizma i doktrinarne laži?

Stoga postaje sve hitnije za vjernike katolike koji su odlučni ostati odani Tradicionalnom nauku Katoličke Crkve da nastave, u vlastitim organizacijama i publikacijama, oduprijeti se takvim kršenjima Božje Istine koja već nanose teške posljedice moralnom ponašanju Katolika obzirom na kontracepciju, pobačaj i preljub. Profesor Josef Seifert stavio je prst u ranu poučavanja pape Franje, naime: izgleda da više ne postoje intrinzično zla djela.

https://onepeterfive.com/do-pope-francis-and-archbishop-paglia-believe-hell-does-not-exist/

One Comment

Odgovori na Ivo Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *