Prema sadašnjem izbornom sustavu birači mogu koristiti 1 preferencijski glas koji je ograničen pragom od 10% glasova liste.
To znači da čak i kad kandidat ima najveći broj preferencijskih glasova na cijeloj listi – ako taj broj preferencijskih glasova ne iznosi 10% ukupnog broja glasova koje je dobila cijela lista – prije njega će u Sabor ući oni kandidati koje je šef stranke stavio na prva mjesta liste.
Na primjer, cijela lista neke stranke sa 15 kandidata u nekoj izbornoj jedinici dobila je 100 000 glasova. Najviše preferencijskih glasova birača dobio je kandidat koji je na 10. mjestu na listi – 9500 glasova. On ili ona, iako ima najviše glasova birača, neće ući u Sabor, jer 9,500 glasova ne čini 10% (10 000) glasova te liste, dok će netko na višem mjestu na listi, a s manje glasova, ući u Sabor.
Dakle, cenzus ili prag od 10% koji danas ograničava izravne glasove birača osigurava veći utjecaj šefa stranke, nego birača.
Referendumsko pitanje GI Narod odlučuje uvodi 3 preferencijska glasa bez praga. (Znači da će svaki glasač moći birati tri kandidata, iako može i manje) To znači da će ulazak svih kandidata u Sabor odrediti broj preferencijskih glasova birača. Bez obzira kako šef stranke odredi poredak kandidata na listi – onaj koji ima najviše glasova ući će prvi u Sabor, onaj koji je prvi iza njega/nje po broju preferencijskih glasova drugi… i tako redom.
Isto tako, 3 preferencijska glasa bez praga spriječit će ulazak u Sabor stranaka bez potpore građana na zajedničkim listama sa „velikim“ strankama – na temelju predizbornih koalicijskih dogovora šefa stranaka.
Na primjer, ako HDZ ili SDP žele u Sabor uvesti HNS, stranku koju podupire oko 1,5% birača, neće više moći jamčiti svom „partneru“ da će njegov kandidat ući u Sabor, jer ulazak u Sabor određuje broj preferencijskih glasova. Tako će šef jedne stranke moći na svoju listu staviti na prvo mjesto kandidata druge stranke – ali ako taj kandidat ne dobije najveći broj glasova birača (preferencijskih glasova) – on neće ući u Sabor.
Ukidanje praga od 10% za preferencijske glasove ilustriraju i sljedeći primjeri:
Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. samo 11 kandidata od 143 ušlo je u Sabor na temelju preferencijskih glasova, a svi ostali – njih 132 (bez zastupnika manjina) ušlo je na temelju pozicije na listi koju im je dodijelio šef stranke. Glavni razlog za tako mali broj zastupnika izabranih preferencijskim glasovanjem jest upravo cenzus 10 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista.
Ukoliko se analiziraju rezultati u svim izbornim jedinicama, dolazi se do zaključka kako bi u Hrvatski sabor na temelju preferencijskih glasova, da nema cenzusa, uz ovih 11 ušlo još 30 drugih kandidata. Tih 30 kandidata dobili su veći broj preferencijskih glasova od onih koji su ušli u Sabor, ali zbog praga koji traži da imaju 10% glasova cjelokupne liste – mjesta u Saboru pripala su njihovim kolegama s viših mjesta na listi, premda su dobili i po nekoliko puta manje preferencijskih glasova.
Referendumska inicijativa – Narod odlučuje to će promijeniti. U Sabor će ulaziti oni kojima birači daju najviše glasova.
Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2
Izvor: narod.hr