Službena stranica njemačkih biskupa, Katholisch.de, objavila je razgovor s kardinalom Walterom Kasperom povodom 60. godišnjice njegovog vlastitog svećeničkog ređenja. U tom kontekstu, njemački je kardinal također iznio neke značajne izjave u vezi s pitanjem viri probati – što će reći, o ređenju oženjenih i moralno dokazanih muškaraca.
Kada je novinar pitao Kaspera o viri probati pitanju on je rekao da postoji „hitna potreba za akciju.” Bilo je mnogo dugoročnih rasprava o ovom pitanju, ali u prošlosti, objašnjava kardinal, ova tema „nije bila službeno odobrena od strane Rima.” Ali sada, dodaje Kasper, Franjo je rekao u nedavnom intervjuu za Die Zeit da „treba razmišljati o tome”, iako Papa nije rekao „da će [to] doći.”
Kasper zatim pokazuje svoje vlastite simpatije za ideju o viri probati kad kaže „Smatram da je takva rasprava od iznimne potrebe.” „Ne možemo ići na to kao i obično,” dodaje on, „ova rasprava je vrlo hitna.“ Kao objašnjenje, Kasper, kaže da, kada je on bio zaređen, bilo je četrdeset kandidata zaređenih samo u njegovoj biskupiji. „Sada, postoji 40 svećenička kandidata u cijeloj zemlji.” Tako on ponovno iznosi ozbiljan problem nedostatka svećenika u Njemačkoj.
Kardinal Kasper inzistira na hitnosti rekavši da koncept viri probati treba dobiti svoj oblik; što će reći, trebat će neko vrijeme pripreme prije nego što mogu početi raditi kao svećenici. On dodaje da: ”Papa misli da je ova rasprava vrijedna toga; on je vidi pozitivno.“ Potrebno je shvatiti što ovaj koncept viri probati znači, objašnjava kardinal. Važno je, kaže Kasper, da Papa želi da mu nacionalne biskupske konferencije dođu s individualnim prijedlozima koje onda može odobriti. Kasper na to kaže: „On [Papa] želi prepustiti ovu odluku biskupskim konferencijama.” Mogu „doći do njega i predati zahtjev.“ „Ako je zahtjev razuman, imam dojam da je spreman pozitivno odgovoriti na to onda,“ dodaje Kasper. „To je sada na biskupskim konferencijama.”
Takav proces, kao što je opisan od strane Kaspera, mogao je upravo biti dizajniran da ponudi pokriće Papi, stvarajući dojam da on ne potiče prikupljanje takvih zahtjeva, nego samo prima razmatrajući ih.
Kardinal Kasper je postao poznat po njegovom bliskom odnosu s Franjom. U godinama koje su prethodile postsinodalnoj pobudnici Amoris Laetitia, njemački kardinal je naglašavao da je sam Franjo podržavao njegov „Kasperov prijedlog” kojim je želio dati pristup Svetoj Pričesti za razvedene i „ponovno vjenčane”. Njegova procjena [‘o Bergoglijevoj podršci’ op. prevoditelja] iako je u to vrijeme bila odbačena kao njegova želja, a ne realnost, kasnije se pokazala istinitom.
Sada kardinal Kasper otvoreno kaže da Papa želi da konferencije lokalnih biskupa pošalju svoje konkretne prijedloge za uvođenje koncepta viri probati – to jest, pitanja oženjenih svećenika – koje bi onda Papa naknadno (i vrlo vjerojatno) odobrio. (Međutim nije uopće spominjao mulieres probatae. Barem za sada ne.)
Plan za daljnje reforme je sada postavljen. Sada je samo pitanje vremena kada će prva nacionalna biskupska konferencija doći s prvim prijedlozima. Hoće li to opet biti Nijemci?
Kada je novinar pitao Kaspera o tome da li će on potaknuti kardinala Reinharda Marxa, predsjednika Njemačke biskupske konferencije, da pošalje takav prijedlog, on je odgovorio: „Njemu to ne treba [kao ohrabrenje]. Kardinal Marx želi gurati stvari naprijed. No, on ne može izravno intervenirati u svaku mjesnu Crkvu [biskupije]. To mora biti odlučeno na lokalnoj razini; te stvari se moraju razlikovati.“
Čini se da je ova izjava kardinala Kaspera u izravnoj suprotnosti s nedavnim priopćenjem kardinala Marxa iz ožujka 2017., prema kojoj je Marx dosta neodlučan oko otvaranja prema pitanju viri probati, što je, kako vjeruje, hitnije drugdje – naime, za druge „ekstremne slučajeve” u drugim dijelovima svijeta s teškim nestašicama svećenika. Čak i uz to, Marx je više ili manje sebi protuslovio nekoliko dana kasnije, kad je otvoreno priznao da je u 2016. sjemenište njegove vlastite biskupije München-Freising primilo samo jednog novog sjemeništarca – zasigurno jednako ozbiljna situacija kao u „ekstremnim slučajevima” iz drugih zemalja.
Budućnost će nam uskoro pokazati koja će biskupska konferencija poduzeti prve praktične korake prema ređenju oženjenih svećenika – i da li se to radi uz papinsko ohrabrenje i odobrenje.