Istaknuta katolkinja, njemačka princeza, Gloria von Thurn und Taxis, koja snažno podržava pravovjerne katoličke struje u Njemačkoj, prošlog je petka pozdravila kardinala Gerharda Müllera, bivšeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, u Reiss-Engelhorn-Museen u Mannheimu u Njemačkoj, povodom javne prezentacije njegove nove knjige o papinstvu (Papa – misija i mandat). Nadbiskup Georg Gänswein, kao i prelat Wilhelm Imkamp, ravnatelj svetišta Maria Vesperbild u Augsburgu, sudjelovali su u ovoj prezentaciji knjige koja je imala oblik javne rasprave koju je vodio protestantski crkveni povjesničar Christoph Markschies.
Tijekom ovoga skupa, kardinal Müller je, kako prenose katoličke novine Die Tagespost, kao i njemačke digitalne novine Mannheimer Morgen, iznio neke korisne i ohrabrujuće izjave glede trenutne situacije u Katoličkoj Crkvi. Prije svega, kada je govorio o papinstvu, njemački je kardinal jasno rekao da duboka i disciplinirana “teološka kompetencija” mora biti temelj “magisterijske ovlasti”. Plodan odnos između Magisterija i teologije ovisi o dobroj formaciji. Die Tagespost sažima njegove riječi, kako slijedi:
Osloniti se samo na inspiraciju Duha Svetoga u teološkim pitanjima? Zastrašujuća ideja za profesora dogmatičara [Müllera]. Müller ovdje upućuje na primjer Sv. Roberta Bellarmina (1542.-1621.) koji je upozorio Klementa VIII (1536-1605) jasnim riječima o nedostatku teološke sposobnosti.
Prema Mannheimer Morgenu, Müller je citirao riječi Svetoga Roberta Bellarmina, “Nemaš pojma o tome!” – kako je jednom čvrsto rekao Papi. Novine dalje prenose: “To je bilo davno. No, kardinal Gerhard Ludwig Müller eksplicitno ga je nazvao svojim modelom, a s radošću je citirao upravo tu rečenicu. “Novine također ukazuju da im je jasno da je rana Müllerova nedavnoga otkaza “još uvijek duboka, vrlo duboka”.
Kao što izvještava Mannheimer Morgen, kardinal Müller je snažno kritizirao aktualno stanje u Vatikanu:
Umjesto Kongregacije [za nauk], Vatikansko državno tajništvo smatra se najvažnijom institucijom. “Pitanja diplomacije i moći sada imaju prioritet, to je pogrešan temeljni razvoj kojega treba ispraviti”. Kršćansko vjerovanje je to koje bi radije trebalo biti u središtu, a Papa bi trebao biti samo “sluga spasenja”.
Kao primjer, kardinal Müller nazvao je nedavni posjet kardinala Pietra Parolina Moskvi i njegov javni dojam: slike Parolina s Putinom i patrijarhom Kyrillom daju u Müllerovim očima “kobnu sliku, jer se ovdje može upasti u zamku razmišljanja da su religija i politika jedna cjelina”. Müller je, kako kaže Die Tagespost, istaknuo:
Nikada nije funkcioniralo kada se misija Crkve vrtila oko [i fokusirala] na vlast. “Središte papinstva nije sam Papa, već kršćanska vjera.” On [Müller] bi želio “jasniju teološku pripremu [službenih] dokumenata”.
Tijekom ove javne rasprave govorio je i nadbiskup Gänswein, prefekt Papinskog doma. Činilo se da uopće u ničemu ne osporava pristojnu, ali čvrstu kritiku kardinala Müllera. Kao što to iznosi Mannheimer Morgen: “Od njega [Gänsweina] nije došla niti kritika Müllera, ni udaljavanje.” Prema Tagespostu, Gänswein je rekao: “Ne vidim da su katolici odustali od jedinstva s Papom, ako kardinali kritiziraju papinske izjave i ponašanje – što je tako loše u vezi toga?” Također je istaknuo da je Papa sam pozvao na slobodni govor. “Što jedan kardinal ili drugi imaju drukčije mišljenje, papinski ured mora izdržati”, u sažetim riječima Tagesposta. Gänswein je također dodao da su, tijekom povijesti Crkve, kardinali ponekad oštro kritizirali pape. On je rekao:
Ne vidim to kao kritiku papinske službe, već kritiku nekih izjava koje su možda pogrešno shvatile osobe – također izvan Crkve.
Ove riječi koje dolaze od čovjeka koji također služi kao osobni tajnik Pape Emeritusa Benedikta XVI. mogle bi se vrlo dobro iščitati i u kontekstu nedavnog razrješenja profesora Josefa Seiferta od strane njegovog nadbiskupa u Granadi u Španjolskoj, s eksplicitnim neodobravanjem Seifertove pristojne kritike Amoris Laetitia, ali i u kontekstu četvorice kardinala dubie i njihovih pristojnih i izravnih pitanja Papi.
Slično tome, prelat Imkamp, i sam učeni povjesničar, koji je radio već neko vrijeme za profesora Waltera Brandmüllera na Sveučilištu u Augsburgu, također je iznio neke korisne komentare. Naime, on sam visoko cijeni katoličke debate među visokim prelatima, prema Tagespostu:
Kolegij kardinala nije [komunistički] politički ured već “najljepši primjer funkcioniranja sinodalnog načela u Katoličkoj crkvi”. Uvijek je bio “povlašteno mjesto neslaganja”: “Kardinali su uvijek izazivali svakoga papu”. U svim pontifikatima u posljednjih 500 godina, vidjeli su se pojedini kardinali koji su imali sporove – od kojih su neki bili intenzivni – međusobno.
Možemo se usuditi vidjeti ovdje prve znakove pristojne i principijelne obrane četvorice kardinala dubie kao i onih laika koji su postavili ozbiljna pitanja o pontifikatu pape Franje? Možemo li se također usuditi ovdje vidjeti i prve znakove sve većeg uvjerenja i hrabrosti samog kardinala Müllera da govori kako ga poziva njegova kardinalska dužnost da brani katoličku vjeru?