U četvrtak, 13. srpnja, kardinal Cristoph Schönborn – Papin izabrani tumač i zagovornik njegove apostolske pobudnice Amoris Laetitia – obratio se publici na konferenciji “Let’s Talk Family: Let’s Be Family” u Irskoj u očekivanju Svjetskog susreta obitelji u Dublinu slijedeće godine. Prema Greg Dalyu iz Irske Katoličke crkve, Schönborn je otvorio svoj govor uvjeravajući one koji su nazočili da su i pobudnica i papa koji je odgovoran za nju katolički.
Kasnije, Daly je tweetovao da je Schönborn rekao da sva dubia pitanja mogu biti odgovorena sa “da”.
Ako se ne sjećate što bi trebali biti odgovori, dopustite mi da vas podsjetim zašto je ovo tako problematična izjava: Rimski Papa, kojeg je sv. Katarina Sijenska slavno nazvala “Naš slatki Krist na Zemlji”, ima moć smiriti bijesnu oluju koja sada udara Petrovu barku. Nije udaranje vjetra i valova to što ugrožava barku, već konfuzija, greške i sumnja – i još gore, brzo metastazirajući raskol, šireći se poput smrtonosnog otrova kroz mistično Tijelo Kristovo.
Kada je riječ o samostvorenoj krizi u Crkvi – rastućoj borbi za brak, razvod, ponovni brak, sakramente za one koji su u objektivnom grijehu te pitanje postojanja objektivnog grijeha – naš Sveti Otac, kao i sam Krist koji je dužan služiti, ima na raspolaganju pet jednostavnih riječi koje bi ublažile oluju:
“Ne. Da. Da. Da. Da.”
To su, naravno, jedini odgovori koje katolik ikada može dati dubii. Nema drugih opcija. Nema iznimaka. Nema pastoralnog razlučivanja. Nema potrebe za glupost ili za još više nijansi.
Razvodnjene do grubo jednostavnog oblika, dubie su u biti kako slijedi:
- Mogu li se razvedeni i ponovno vjenčani, koji su još uvijek u seksualnim odnosima, primati oprost i Pričest bez promjene života?
- Postoje li apsolutne moralne norme?
- Postoji li objektivni teški grijeh?
- Je li još uvijek valjano učenje da bez obzira na mnoge okolnosti koje mogu smanjiti krivnju pojedinca, te okolnosti ne mogu promijeniti intrinzično zlo djelo u subjektivno dobar čin?
- Vrijedi li i dalje crkveno učenje da priziv savjesti ne može nadvladati apsolutne moralne norme?
Ovih pet pitanja tako su jednostavna, njihovi odgovori tako očiti, ne zahtijevaju više od 30 sekundi Franjinog vremena. (Ako bi to olakšalo, pet riječi bi se mogle izgovoriti iz zrakoplovne kabine pod tlakom, okruženja koje izgleda potiče papinsku govorljivost.)
Pogledajmo dakle jedan “ne” u popisu “da” odgovora. Točno pitanje koje su predstavili kardinali bilo je kako slijedi:
Pitamo se je li, nakon tvrdnji Amoris Laetitia (300-305), sada postalo moguće dodijeliti oprost u sakramentu pokore i tako dozvoliti Svetu Pričest osobi koja, iako vezana pravom bračnom obvezom, živi zajedno s nekom drugom osobom kao muž i žena bez ispunjavanja uvjeta koje je predvidio Familiaris Consortio, 84 i potom potvrdio Reconciliatio et Paenitentia, 34, i Sacramentum Caritatis, 29. Može li izraz “u određenim slučajevima” koji se nalazi u fusnoti 351 (305) pobudnice Amoris Laetitia biti primijenjen na razvedene osobe koje su u novoj zajednici i koje nastavljaju živjeti kao muž i žena?
Moj destilirani i pojednostavljeni sažetak, bi bio:
“Mogu li razvedeni i ponovno vjenčani koji još uvijek sudjeluju u seksualnim odnosima zadobiti oprost i sv. Pričest bez promjene života?”
I kardinal Schönborn – od strane Pape izabran za objašnjavanje pobudnice – kaže da je odgovor na to pitanje da.
Austrijski kardinal je imao i ovo reći o istospolnim parovima:
“Favoriziranje obitelji ne znači odbacivanje drugih oblika života – čak i oni koji žive u istospolnim zajednicama trebaju svoje obitelji”.
Ovo nije prvi put da je povoljno govorio o zajednicama koji uključuju jedan od grijeha koji “vapi u nebo za osvetom”. Godine 2015. kardinal iz Beča je iznio šokantne izjave o takvim zajednicama:
Na pitanje kako Crkva govori o homoseksualcima i lezbijkama, Schönborn je također bio zagovornik sveobuhvatnijeg pristupa.
“Crkva ne bi smjela najprije gledati u spavaću sobu, nego u blagovaonicu”, rekao je u intervjuu koji je održao u rujnu 2015. godine u Rimu, za časopis Civiltà Cattolica.
“Mi možemo i moramo poštivati odluku da se formira zajednica s osobom istog spola, i da tražimo načine u građanskom pravu kako bismo zaštitili njihov zajednički život zakonima kako bismo osigurali takvu zaštitu”, kazao je u tom intervjuu.
Schönborn je govorio o homoseksualnom prijatelju koji nakon višestrukih privremenih odnosa sada ima stabilnog partnera.
“Oni dijele život, dijele njihove radosti i patnje, pomažu jedan drugome”, rekao je. “Mora se priznati da je ta osoba poduzela značajan korak za svoje dobro i dobro drugoga, iako to sigurno nije situacija koju Crkva može smatrati “redovitom”.”
Tijekom sinode iz 2014., Schönborn je također tvrdio da Crkva može pronaći pozitivne moralne elemente u drugim netradicionalnim odnosima, kao što je zajedničko življenje izvan braka.
Godine 2016. Schönbornov bečki katedralni bilten pozitivno je prikazivao homoseksualni par s usvojenim sinom. Schönborn je također javno izjavio da bi on i njegovi braća i sestre razumjeli, ako bi se njegova rastavljena majka ponovno udala.
Tijekom intervjua Schönbornn je također napao kardinale dubie:
Upitan o prijemu Amorisa Laetitia u Crkvi i “dubii” – nizu pitanja postavljenih od strane četvorice kardinala radi raščišćavanja zbunjenosti – kardinal Schönborn je rekao da je “proces prijema dug proces” i treba pregovarati i raspravljati. Ali kritizirao je kardinale zbog načina na koji su komunicirali svoju zabrinutost. “Da ga kardinali, koji bi trebali biti najbliži suradnici Pape, pokušavaju prisiliti i pritisnuti ga da da javni odgovor na njihovo objavljeno pismo je apsolutno nepodesno ponašanje”, rekao je.
Rekao je novinarima: “Bojim se onih koji imaju brze i jasne odgovore u politici i gospodarstvu, kao i u religiji. Rigorozni i labavi imaju jasne i brze odgovore, ali ne gledaju na život. Strogost izbjegava napor razlučivanja, pažljivo gledanje u stvarnost. Labavi omogućuju sve što je moguće i nema razlučivanja. Oni su isti, ali suprotni.”
“Sveti Grgur Veliki rekao je da je umjetnost pastoralne pratnje umjetnost razlučivanja. To je umjetnost i potrebna je obuka”, dodao je.
Nije bilo upute na to gdje u njegovom učenju katolici mogu pronaći upozorenje Sv. Grgura o “umjetnosti pastoralne pratnje”.
https://onepeterfive.com/cardinal-schonborn-dubia-questions-can-answered-yes/