Isaac Withers je 21-godišnji komunikacijski pripravnik biskupske konferencije Engleske i Walesa. Ove godine, zbog njegovog rada s mjesnim biskupima, izabran je kao jedan od oko 300 mladih katolika, od 16 do 29 godina, koji su bili pozvani da putuju u Rim kako bi sudjelovali u “nadolazećem predsinodalnom susretu mladih” ovog mjeseca. Svrha sastanka bila je izrada predsinodalnog dokumenta “dati biskupima kompas, koji će ukazati na jasnije razumijevanje mladih ljudi” u očekivanju nadolazeće biskupske sinode ovog listopada. Tema te sinode bit će “Mladi ljudi, vjera i razlučivanje zvanja”.
Pa ipak, Withers – koji je izabran za vrijeme susreta u Rimu među 300 međunarodnih predstavnika mladih da bude dio male, osnovne skupine koja je sastavila konačni predsinodalni dokument – iznenada se našao u središtu kontroverzi jer su neki sudionici skupa optužili njega i ostale koji su radili na pripremi nacrta upravo za stavljanje filtera na ono što mladi ljudi kažu da žele od Crkve.
Polemika se usredotočila na prekid veze između radnih skupina u Rimu i komentara ostavljenih u posebnoj Facebook grupi pod nazivom “Sinoda2018”, koja je postavljena kako bi mladi ljudi iz cijelog svijeta mogli uključiti svoje misli u dokument. S 2.260 članova, Facebook grupa je znatno veća u odnosu na broj osoba koje su sudjelovale na okupljanju. I ispostavilo se da su mnogi članovi te skupine ponavljali zajedničku temu o tome što žele od Crkve: naime, više pristupa smjernoj liturgiji – posebice tradicionalnoj liturgiji, inače poznatoj kao “izvanredni oblik” Mise.
Članstvo u Facebook grupi imalo je specifična ograničenja: podnositelji zahtjeva trebali su biti unutar određenog dobnog raspona, morali su se unaprijed prijaviti za pristupanje razgovoru, a moderatori su ih morali odobriti. Iako su pravila grupe navijestila da je sadržaj foruma “rezerviran za unutarnju raspravu” i “da se ne objavljuje vani”, nakon objavljivanja konačnog predsinodalnog dokumenta, snimci zaslona koji izražavaju nezadovoljstvo počeli su brže izlaziti iz grupa. Slike komentara pokazale su izraze frustracije brojnih sudionika da veliki broj zahtjeva za Tradicionalnom Misom nije u dovoljnoj mjeri zastupljen u završnom tekstu. Ostali komentari počeli su se pojavljivati izvan grupe ili na drugim forumima.
“Siguran sam da ste vjerojatno svjesni”, piše na slici jednog komentara na Facebooku čiji su identifikacijski podaci skriveni, “o kaosu vezanom za predsinodalni dokument 2018.” “Za promjenu, VELIKA većina u skupini zahtijevala je veći pristup Tridentinskoj Misi, ponovnu uspostavu tradicije i veće štovanje u Misi (bilo da se radi o izvanrednom ili redovitom obliku)”. Ipak, napisao je komentator, “mnogi od nas bili su šokirani kad smo u finalnom dokumentu vidjeli da se to nigdje ne spominje” i “mnogi mladi ljudi nisu zadovoljni načinom kako se stvari sada vode, unatoč onome što bi predsinodalni dokument htio da vjerujemo.”
Na početku našeg razgovora, Withers je inzistirao da bude jasan u jednoj stvari: da on nije “ručno odabrana vatikanska marioneta” – izraz koji je kasnije ponovio u našoj raspravi. Situacija, rekao mi je, “već je bila pretjerano iskrivljena”. Na nekim snimkama zaslona Facebook Grupe koje je dobila tvrtka OnePeterFive, Withers pokušava izgladiti situaciju objašnjavajući taj proces, priopćavajući nezadovoljnim sudionicima da je “internetska zajednica manje zastupljena” u grupi za pisanje od onih koji su osobno došli na susret. “Nisam siguran gdje se komunikacijski slom dogodio”, napisao je Withers, “ali čini se da je do njega došlo.”
U komentaru kojeg je napisala engleska Facebook grupa „Sinoda2018“, polemika o liturgijskom pitanju izravno je obrađena. “Neki ljudi unutar grupe”, piše u postu, “komentiraju kako se njihov glas nije čuo”. Post objašnjava da je grupa “zadužena za sažimanje na samo tri stranice … više od 1.100 primljenih komentara”. “Iako rasprava nije bila konkretno o liturgiji, a ni većina komentara o toj temi, još uvijek smo u našem sažetku uključili zahtjev za izvanrednim oblik tri puta.” Članovi skupine s kojima sam razgovarao rekli su da su zahtjeve da vide sažetak moderatori odbijali. Drugi su rekli da su neki kritični komentari izbrisani.
Zatim dolazi bizarni zaokret, prvo, inzistiranje na tome da “mora biti jasno da ne postoji nikakva zavjera protiv onih koji vole tradicionalne oblike liturgije” a zatim predlažu vlastitu zavjeru: “Osjetili smo neku vrstu lobiranja tijekom tjedna, što je pridonijelo osjećaju da više glasova govori o tradicionalnim oblicima liturgije nego što je zapravo bila stvarnost.”
Optužba da je bilo organiziranog napora sudionika u grupi da istaknu liturgijsko pitanje nije dobro prihvaćena. “To me osobito povrijedilo”, rekla je Beth McMullan, 29-godišnja sudionica iz Irske koja je aktivno sudjelovala u raspravi o zabrinutosti on-line skupine. McMullan mi je rekla da nema pristup Tradicionalnoj misi, jer je najbliža udaljena nekoliko sati od njezina mjesta. “Kao mlada osoba koja vrednuje tradiciju i pravo štovanje, često sam se osjećala sasvim izolirano. Skupine mladih i grupe za mlade uglavnom ne prihvaćaju ljude koji cijene tradiciju. Bila sam optužena da sam zaglavila u prošlosti, i često sam se osjećala da sam iznimka. Ako sam ikada spomenula gregorijansko pjevanje ili latinski, često sam se osjećala kao neka vrsta stranca, jedina osoba koja nije znala da nas je Vatikan II oslobodio takvih stvari”, rekla je.
“U internet skupini”, nastavila je McMullan, “kad sam vidjela toliko komentara ljudi koji osjećaju i misle na isti način kao i ja o Crkvi i liturgiji, konačno sam se osjećala povezano. Više se nisam osjećala kao iznimka. Vjerujem da smo tražili klaunske mise ili čak pobačaj, ne bi bilo takvih optužbi glede prisutnosti lobija. Osjećala sam da imam priliku govoriti, pa sam govorila. Kao i mnogi drugi. Još jednom smo bili napadnuti i mladi ljudi koji su vjerni Crkvi osjećaju se kao da su u krivu. U jednom od mojih komentara napomenula sam da se osjećam kao da … oni na vlasti znaju da zato što smo vjerni, nikada nećemo napustiti Crkvu. Mi ćemo ostati i nastavit ćemo se osjećati kao izgnanici dok se Crkva uništava pokušavajući se pokloniti ćudi svjetovne kulture.”