Vrhovni papin savjetnik poznat po svojim tiradama protiv kapitalizma i bogatih, pod vatikanskom je istragom nakon što je izvijestio da prima više od USD 40.000 mjesečno od Katoličkog sveučilišta u Tegucigalpi i da je navodno uložio više od milijun dolara u tvrtke u Londonu “koji su kasnije bestraga nestali”. Prema Di Emiliano Fittipaldiju iz talijanskog L’Espressoa, kardinal Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa, koordinator Papinog vijeća C9 [vrhovno kardinalsko vijeće, nazvano po skupini najmoćnijih zemalja „G8“ ] došao je pod nadzor samoga Pape otkad su se pojavile optužbe koje upućuju na primanje gotovo 600.000 dolara godišnje, za period od skoro desetljeća, od sveučilišta gdje nosi titulu “Velikog kancelara”. Iako zagovara siromašne i protivi se bogatima, kada su ga pitali u intervjuu iz 2014. godine o bogatstvu njemačke crkve – također usko povezane s Franjinim pontifikatom – Maradiaga je odgovorio da “pomaganje siromašnima ne znači biti siromašan”. U istom intervjuu, on je ipak okrivio bogate ljude u Americi i Europi zbog financijskog kolapsa iz 2008.
Od svih članova Papinog unutarnjeg kruga, Maradiaga je bio taj koji se istaknuo kao najviše oduševljen zagovornik i izvršitelj pape. Rano je identificirao svoju ulogu u pontifikatu kao stabilnu progresivnu silu i nastavio davati javne izjave koje učvršćuju taj dojam. U intervjuu iz listopada 2013. tvrdio je da je Drugi vatikanski koncil “značio kraj neprijateljstva između Crkve i modernizma, kojeg je osudio Prvi vatikanski koncil.” Bio je vršitelj dužnosti predsjednika Caritas Internationalisa kada su se pojavila prva izvješća da je međunarodna katolička humanitarna organizacija zauzela mjesto u prokomunističkoj, pro-pobačajnoj, pro-homoseksualnoj organizaciji poznatoj kao Svjetski socijalni forum – ali ipak nije poduzimao ništa. Godine 2014. kritizirao je kardinala Gerharda Müllera, koji je tada bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, javno ga optužujući da je nefleksibilan, nazivajući ga “profesorom njemačke teologije” koji “vidi stvari crno-bijelim”. U istom intervjuu, rekao je da su reforme Crkve koje je zagovarao papa Franjo “dosegle točku bez povratka”, što je tema koju je ponovio u intervjuu 2015. godine u kojem je tvrdio da papa “želi odvesti ovu obnovu Crkve do točke u kojoj ona postaje nepovratna”.
Također je napadao dubia kardinale, optuživši ih da nisu pročitali Amoris Laetitia prije nego što su iznijeli komentare i za “farizejstvo” u njihovu odgovoru. Otišao je korak dalje, protiv kardinala Burkea, de facto vođe dubia kardinala, rekavši da je “razočaran čovjek, jer je htio moć i izgubio je”.
No sada su se okolnosti okrenule protiv brutalno iskrenog honduraškog kardinala. Njegova uloga vođe Papinog uskog kruga sada je u pitanju jer izvještaji o njegovim ekstravagantnim prihodima ugrožavaju sliku papine opredijeljenosti za “siromašnu Crkvu za siromahe.” Izvori koje je naveo L’Espresso rekli su da je Franjo “tužan ‘zbog optužbi protiv Maradiage’, ali i vrlo odlučan u otkrivanju istine “:
On želi znati svaku stavku istrage koju je proveo argentinski biskup Jorge Pedro Casaretto u Hondurasu, osim toga, naravno, [i] konačno odredište novčanih iznosa koje je dobio kardinal. … No, neke druge neugodne stavke čine ostatak iznosa koji je primio prema izvješću biskupa Casaretta. Papi je vjerodostojna osoba stavila na papir ozbiljne optužbe koje su mnogi svjedoci iznijeli (revizija je uključivala oko pedeset svjedoka i administrativno osoblje biskupije i sveučilišta, svećenike, sjemeništarace i kardinalovog vozača i tajnika) također protiv pomoćnog biskupa Tegucigalpa, Juana Joséa Pinedae, [koji je] među najvjernijim u unutarnjem krugu Maradiage i de facto njegov zamjenik u Srednjoj Americi.
Mnogo je optužbi: “Neki troškovi idu na bliske prijatelje Pinedae, poput Meksikanca koji sebe naziva “ocem Erickom”, ali koji nikada nije položio svoje zavjete”, rekao je jedan misionar. “Pravo ime čovjeka je Erick Cravioto Fajardo. Godinama je živio u stanu u kardinalovom susjedstvu u Villa Irisu. Pineda, koji je živio s njim pod istim krovom, nedavno je kupio stan u centru grada i automobil. Bojimo se da je novac došao iz sveučilišnih fondova ili iz biskupije. Osudili smo ovakav blizak i neodgovoran odnos također i u Vatikanu. Papa sve zna.”
Osim nestalih ulaganja “na milijunskim razinama” otkrivenim u reviziji koju je proveo biskup Casaretto, postoje potencijalne naznake “ogromnih tokova novca” iz biskupijskog “medijskog carstva” i povezanih zaklada pod nazivom Suyapa. Osim toga, svake godine, prema L’Espressou, vlada Hondurasa također prenosi “desetke milijuna lempirasa” (USD 1 = L 23,56) Zakladi za obrazovanje i društvenu komunikaciju, drugu instituciju povezanu s honduraškom crkvom koju Maridaga predstavlja. Postoje zabrinutosti da će honduraški revizorski sud pokrenuti vlastitu istragu o financijama biskupije Tegucigalpa.
Nejasno je koliko je papa Franjo znao o Maradiaginim financijskim aktivnostima kada ga je primio za savjetnika. Papa je prije šest mjeseci dobio dosje o tom pitanju, i sam sebi pridržava pravo donošenja svih crkvenih odluka kao posljedica istrage. Ostaje, međutim, pitanje hoće li papa djelovati. U prošlosti je primio kritike zbog postupanja s nekoliko slučajeva klerikalnog ponašanja među svojim prijateljima, a najznačajniji je slučaj belgijskog kardinala Godfrieda Danneelsa, člana tzv. “Mafije iz Sv. Gallena” koji tvrdi da je sudjelovao u zavjeri kako bi se izabrao argentinski papa. Danneels je snimljen na vrpci kako pokušava utišati žrtvu klerikalnog seksualnog zlostavljanja u njegovoj biskupiji; knjiga „Diktator Papa“ navodi da je Danneels također bio na stanoviti način umješan u gotovo 50 od 475 dosjea po navodima o klerikalnom seksualnom zlostavljanju koji su konačno nestali nakon što ih je belgijska policija zaplijenila kao dokaz i naknadno proglasila neprihvatljivim na sudu zbog nepoznatih razloga. Danneels je ipak bio prisutan kraj pape Franje na lođi bazilike Sv. Petra tijekom večeri njegovog izbora, a osobno je pozvao Papu da bude prisutan na Sinodi o obitelji, unatoč zagovaranju pobačaja i homoseksualnog “braka” u njegovoj rodnoj zemlji.
Pravila komentiranja: HKZ cijeni i potiče komentare čitatelja. Komentare ipak treba ograničiti na temu, da budu precizni i jasni, poželjno bi bilo da se podupru činjenicama, u svrhu davanja novih informacija ili produbljivanja postojećih.
Ovaj prostor nije namijenjen da bi se na njemu vrijeđalo bilo koga, niti je namijenjen za širenje osobnih duhovnih iskustava, također nije namijenjen za učestalo osobno blogiranje niti za teološke rasprave među komentatorima. Nije tajna da postoje uljezi koji mogu napraviti štetu, zbog toga neke komentare moramo brisati. Ako ispunjavaju ova pravila, objavljeni komentari ne moraju nužno odražavati stajalište HKZ-a.